 |
| Foto: theatlantic.com |
Knjigu Životinjska farma je napisao George Orwell za vrijeme Drugog svjetskog rata, izdana je 1945., a slavu doživjela 1950-tih.
Životinjska farma je satirična novela ili bajka koja ima zanimljivo i originalno polazište temeljeno na ideji da su grupe životinja u stvarnosti vrhovni vladari socijalizma i komunizma. Djelo se odlikuje osebujnim pristupom opisa područja koji obrađuje na satiričan način, stavljajući naglasak na autoritarnu i diktatorsku vlast odnosno centralizam općenito.
Životinjska farma je satirična novela ili bajka koja ima zanimljivo i originalno polazište temeljeno na ideji da su grupe životinja u stvarnosti vrhovni vladari socijalizma i komunizma. Djelo se odlikuje osebujnim pristupom opisa područja koji obrađuje na satiričan način, stavljajući naglasak na autoritarnu i diktatorsku vlast odnosno centralizam općenito.
Kroz cijelu knjigu cilj je probuditi skrivenu inteligenciju čitatelja namećući mu prenesena značenja i provlačeći slogan "četiri noge da, dvije noge ne" - odnosno na basni srodan način ismijati sovjetski totalitaristički komunizam i Staljina. Tako svinje simbolično karakteriziraju: Lenjina, Staljina, Trockog, Molotova i Maksima Gorkog. One donose sedam zapovijedi koje zadovoljavaju njihove egocentrične maksimalističke porive na uštrb svih ostalih životinja, pri tom bahato naglašavajući: „Svi su jednaki, ali neki jednakiji od drugih“.
Osim ključnih paradigmi koje navode čitatelja u samo jedan smjer, kroz cjelinu teksta osjeća se praktično iskustvo autora, možda sama frustracija i animozitet prema takvoj vladavini, ali i podsmjehivanje - krajnji rezultat neuspjeha za spomenute diktatore. Tako Napoleon, koji utjelovljuje Staljina, u svom svinjskom stilu dokazuje da je izdao svoje životinje želeći samo za sebe apsolutnu vlast što se očituje u citatu: „Naposljetku se nije znalo tko je svinja, a tko čovjek“.
Posebna vrijednost knjige proizlazi iz originalnosti pristupa i ideje autora da vrijeme u kojem je pisana potvrdi preneseni pristup stila koji bi u suprotnom bio cenzuriran. Knjiga je objavljena, nakon cenzure, u skraćenom izdanju od 38 stranica. Po knjizi je napravljen i film.
Osim ključnih paradigmi koje navode čitatelja u samo jedan smjer, kroz cjelinu teksta osjeća se praktično iskustvo autora, možda sama frustracija i animozitet prema takvoj vladavini, ali i podsmjehivanje - krajnji rezultat neuspjeha za spomenute diktatore. Tako Napoleon, koji utjelovljuje Staljina, u svom svinjskom stilu dokazuje da je izdao svoje životinje želeći samo za sebe apsolutnu vlast što se očituje u citatu: „Naposljetku se nije znalo tko je svinja, a tko čovjek“.
Posebna vrijednost knjige proizlazi iz originalnosti pristupa i ideje autora da vrijeme u kojem je pisana potvrdi preneseni pristup stila koji bi u suprotnom bio cenzuriran. Knjiga je objavljena, nakon cenzure, u skraćenom izdanju od 38 stranica. Po knjizi je napravljen i film.
Kristina Jelčić Đuraš
Primjedbe
Objavi komentar