Nikolina Visković Kadijević
potpredsjednica je dubrovačkog ogranka stranke Održivi razvoj Hrvatske. Kao prva na upisnoj listi na Fakultetu političkih
znanosti u Zagrebu dobiva državnu stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja
i športa Republike Hrvatske te diplomira novinarstvo 2006. Svestrana novinarka
dokazuje se radom u Dubrovačkom vjesniku i Večernjem listu te na RTL, Nova i Dubrovačkoj televiziji kao voditeljica
informativnog programa. Piše napise na
internet stranici www.dubrovniknet.hr i vodi kampanju odnosa s javnošću
za parlamentarne izbore 2011. Proaktivnost ove mlade žene se ogleda i u
sudjelovanju u projektu o uzgajanju školjaka u Malostonskom zaljevu Enteprise-
European Business Game, Pavullo.
Kao
diplomirana novinarka, zašto ste se odlučili ući u Održivi razvoj Hrvatske i
kako je tekao Vaš put do pozicije na kojoj ste danas?
Sve je krenulo u travnju 2014. kad sam nazočila drugom
sastanku ORaH- a u Dubrovniku. Ubrzo sam počela obavljati dužnost tajnice ogranka i glasnogovornice za
južnu/dalmatinsku regiju, a na održanim unutarstranačkim izborima krajem
listopada prošle godine, izabrana sam za potpredsjednicu dubrovačkog ogranka
stranke. Glasnogovorničku funkciju obavljam i dalje. Privukao me koncept održivosti za koji se ORaH zalaže.
Kako u slobodno vrijeme čitam o zdravoj prehrani, alternativnim načinima
liječenja, obnovljivim izvorima energije to me ponukalo da se učlanim jer do
tada nisam bila politički aktivna. Ne smije se biti inertan. Najlakše je
komentirati po društvenim mrežama kako ništa ne valja, potrebno se pokrenuti.
Je li
ograničeno pojavljivanje stranke u
medijima razlog lošeg rezultata na
lokalnim izborima?
To je samo djelomično utjecalo na konačni rezultat. Mlada
smo stranka, koja tek gradi svoju stranačku i programsku infrastrukturu. Nekoliko
je razloga utjecalo na ishod poput pomaknutog datuma izbora, malo vremena i
financijskih sredstava kojima smo raspolagali. Međutim, napravili smo ono što
smo mogli u tom trenutku. Moji kolege Tomaž Jurišić, Vlaho Alamat , Igor
Jurišić i ja nastojat ćemo i dalje raditi transparentno i u javnom interesu
.Građani će nas kroz djela upoznati i prepoznati kvalitetu stranke te nam dati
povjerenje na nekim drugim izborima.
Projektu
golf na Srđu odupirete se iz razloga jer se radi o nekretninskom, privatnom projektu.
Što mislite o velikom broju radnih
mjesta koja bi se otvorila za ljude iz grada?
U slučaju realizacije, došlo bi do zapošljavanja
uglavnom jeftine radne snage izvana.
Najava velikog broja radnih mjesta za Dubrovčane jeftin je pokušaj investitora
da lokalno stanovništvo u to uvjeri dok sve koji se protive projektu optužuju da koče razvoj
grada. Upravo zbog pogodovanja investitoru, projekt je štetan za građane.
Mišljenje
gradonačelnika je da Dubrovniku treba još betona. Koliko se to kosi sa zelenim
planom ORaH-a?
Ta me izjava razočarala. Zašto bi jedino zelenilo u gradu
bilo ono gdje bi elita igrala golf, vjerojatno zatvoreno za širu javnost? Nismo protiv svega što se gradi ili će se
graditi, ali priroda ne smije biti samo za odabrane. Kao turistički grad moramo
napredovati, nuditi nove sadržaje lokalnom stanovništvu i turistima. Ono što se
izgradi, treba biti napravljeno u skladu sa zakonom i u smislu estetike.
Dubrovnik je grad pod zaštitom UNESCO-a
(organizacija Ujedinjenih naroda
za obrazovanje, znanost i kulturu) i apsurd bi bio to ne poštivati.
Svi budući projekti trebaju biti u skladu sa održivim razvojem jer grad
ostavljamo budućim generacijama.
Zbog čega
je projekt hidroelektrane Ombla neisplativ u ekonomskom smislu?
Izgradnja HE Omble predviđa proizvodnju samo 1,5 posto od
ukupne količine električne energije, čime se neće bitno promijeniti stanje
proizvodnje energije u Hrvatskoj. Procijenjena snaga HE Ombla iznosi 68
megavata, a radi usporedbe, jedna
turbina HE Plat proizvede 108 megavata. Davna studija utjecaja na okoliš
izrađena je 1999. po kojoj je projekt ekološki prihvatljiv. No,osim štete za
prirodu, može doći i do nestašice pitke vode za građane Dubrovnika. Znanstveno
je dokazano da akumulacijska jezera hidroelektrana povećavaju učestalost
potresa. Projektu se javno usprotivilo više od 30 nevladinih udruga u Hrvatskoj
i inozemstvu. Radi se o ekološki i ekonomski lošem projektu kojemu treba reći
odlučno ne.
Na koji
način bi potrebe lokalne zajednice bile uvažene kad bi se u Dubrovniku proveo
razvoj održivog turizma?
Primjenom najnovijih tehnologija, obnovljivi izvori energije
bili bi jeftiniji i u potpunosti bi zadovoljili potrebe grada za energijom.
Sufinanciranjem električnih i hibridnih vozila smanjilo bi se zagađenje zraka i
emisije ugljik dioksida te buka. Ulaganje u proizvodnju zdrave, domaće hrane,
poboljšalo bi zdravlje građana.
Ubrzanjem administracije građani bi elektronski komunicirali sa gradskim
službama, a ne bi čekali u dugim redovima. Javna uprava bi bila potpuno
transparentna i svi troškovi vidljivi građanima. Održivim turizmom povećao bi
se broj gostiju u hotelima i apartmanima, a smanjila gužve gostiju sa kruzera.
Pametnom prenamjenom postojećih resursa i stvaranjem kvalitetnog brenda Dubrovačka rivijera, smanjio bi se
pritisak na staru gradsku jezgru, a sezona bi se mogla produljiti na cijelu
godinu. Ukupno, to bi se odrazilo na bolju kvalitetu života građana i Dubrovnik
bi postao mjesto u kojem svatko želi živjeti.
ORAH
zastupa ideju jednakih ekonomskih uvjeta za sve. Na koji način bi se mogla dati
prilika socijalnom poduzetništvu i radničkom dioničarstvu?
Društvo se ne može održati ako ga ne prati održivi razvoj.
Dok se stvara monopol malobrojne elite, obrtnici i mali poduzetnici nemaju
snage opstati. Pravila igre trebaju biti jednaka za sve. Zakonom se moraju
donijeti mjere koje će poticati rast broja zadruga jer upravo su one potencijal
za zapošljavanje mladih. Zadruge uključuju sektor poljoprivrede, šumarstva,
bankarski sektor, trgovinu, sektor informatičkih usluga i farmaceutsku
industriju. U Europskoj uniji posluje oko 250 tisuća zadružnih poduzeća koji
zapošljavaju 5,4 milijuna ljudi. U Hrvatskoj postoji oko tisuću zadruga u kojoj
djeluje devetnaest tisuća zadrugara, a sa oko tri tisuće zasposlenih. Ipak, hrvatski
primjer uspjeha je tvornica Itas- Prvomajska. Nakon stečaja 2005., iz privatnog
vlasništva prelazi u vlasništvo malih dioničara jer su svoja potraživanja
pretvorili u suvlasničke udjele. Tako su očuvali proizvodnju i 200 radnih
mjesta. Danas imaju 346 malih dioničara, otvaraju nova radna mjesta i izvoze u
Europu, Rusiju, Sjedinjene države i Venezuelu. Angažman države u smjeru
početnih poticaja i nagrada za izvrsnost, uz pojednostavljenu birokraciju,
vodio bi efikasnoj ekonomiji i stabilnom društvu.
Potičete
korištenje elektroničkog javnog prijevoza i besplatnog parkinga za električna
vozila te hibride. Koje promjene u infrastrukturi bi uvjetovalo uvođenje takvih
vozila?
Na različitim lokacijama u gradu trebalo bi se odvojiti
nekoliko parkirnih mjesta, ovisno o kapacitetu, koja bi bila označena zelenom
oznakom eko. Povoljne posudbe eko
vozila smanjile bi potrebu za
posjedovanjem vlastitog čime bi se rasteretio parkirni prostor. Međutim,
zahtjevan zadatak postavljanja punionica za električne automobile dugoročno je
sigurno isplativ. U Hrvatskoj ih postoji oko dvadeset, a plan je da ih do 2020.
bude 38 tisuća.
Vaša
internet stranica Skroji grad po svojoj
mjeri je stranica za stvaranje drugačijeg Dubrovnika. Kakvog?
Ona je namijenjena razvijanju komunikacije sa sugrađanima
gdje ih pozivamo da iznesu svoje
prijedloge, pohvale i kritike. Kod nas je relativno nova koncepcija
održivog razvoja i cilj nam je objavama naših aktivnosti na lokalnoj razini
približiti građanima sve ono za što se zalažemo. Zastupljene su teme o
obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, iskorištavanju
energije iz sunca i vjetra, sortiranju i daljnjoj preradi otpada, zadrugarstvu,
korištenju konoplje, kako u medicinske svrhe, tako i za izradu čak 50 tisuća
različitih proizvoda. Sve više razvijenih europskih zemalja ide ovim putem jer
su razvili svijest da je to prilika pokretanja gospodarstva zbog sve većeg
broja turista koji preferiraju eko destinacije.
Ostvarivanjem
zamisli o led panoima te općenito
transparentnost troškova gradske vlasti način je na koji uključujete građane
direktno u politiku. Smatrate li da je politika danas u Dubrovniku posao u
javnom interesu?
Dubrovačka politika nije u javnom interesu. U suprotnom, ne
bismo danas pričali o nekretninskom projektu na Srđu, garaži na Ilijinoj
glavici, aferama Šipan i Revelin, kupovanju glasova za 200 kuna i slično.
Građani imaju pravo znati na što se troši njihov novac,
stoga politika mora biti posao u javnom interesu, a troškovi
transparentni i dostupni javnosti.
Jesu li studenti novinarstva alat za buđenje svijesti u društvu?
Naravno. Biti objektivan, nepristran, istinoljubiv,
otkrivati i ukazivati na nepravilnosti i korupciju u društvu trebale bi biti
glavne smjernice rada istinskih novinara. Često to nije slučaj jer moraju
raditi po nalogu vlasnika medija, čije namjere nisu uvijek moralne i iskrene.
Tako su novinari izloženi cenzuri i mijenjanju napisa do neprepoznatljivosti, a
ispod kojih, u konačnici, stoji njihovo
ime. Postoje izuzeci poput pokrenutih humanitarnih akcija gdje su ljudi pomogli
onima kojima je pomoć potrebna tek kada su za to saznali iz medija. Jer što se
ne objavi, kao da se nije dogodilo. Zato nikad nemojte odustati od istine,
koliko god bilo teško, vi budite dobri duh
našeg društva.
Kristina Jelčić
Primjedbe
Objavi komentar