ponedjeljak, 18. svibnja 2015.

Nikolina Visković Kadijević: Dubrovnik bi mogao postati mjesto gdje bi svi željeli živjeti

  



          Nikolina Visković Kadijević potpredsjednica je dubrovačkog ogranka stranke Održivi razvoj Hrvatske. Kao prva na upisnoj listi na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu dobiva državnu stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske  te diplomira  novinarstvo 2006. Svestrana novinarka dokazuje se radom u Dubrovačkom vjesniku i Večernjem listu te na RTL, Nova  i Dubrovačkoj televiziji kao voditeljica informativnog programa. Piše napise na  internet stranici www.dubrovniknet.hr i vodi kampanju odnosa s javnošću za parlamentarne izbore 2011. Proaktivnost ove mlade žene se ogleda i u sudjelovanju u projektu o uzgajanju školjaka u Malostonskom zaljevu Enteprise- European Business Game, Pavullo

Kao diplomirana novinarka, zašto ste se odlučili ući u Održivi razvoj Hrvatske i kako je tekao Vaš put do pozicije na kojoj ste danas?
Sve je krenulo u travnju 2014. kad sam nazočila drugom sastanku ORaH- a u Dubrovniku. Ubrzo sam počela obavljati  dužnost tajnice ogranka i glasnogovornice za južnu/dalmatinsku regiju, a na održanim unutarstranačkim izborima krajem listopada prošle godine, izabrana sam za potpredsjednicu dubrovačkog ogranka stranke. Glasnogovorničku funkciju obavljam i dalje. Privukao me  koncept održivosti za koji se ORaH zalaže. Kako u slobodno vrijeme čitam o zdravoj prehrani, alternativnim načinima liječenja, obnovljivim izvorima energije to me ponukalo da se učlanim jer do tada nisam bila politički aktivna. Ne smije se biti inertan. Najlakše je komentirati po društvenim mrežama kako ništa ne valja, potrebno se  pokrenuti.

Je li ograničeno  pojavljivanje stranke u medijima razlog  lošeg rezultata na lokalnim izborima?
To je samo djelomično utjecalo na konačni rezultat. Mlada smo stranka, koja tek gradi svoju stranačku i programsku infrastrukturu. Nekoliko je razloga utjecalo na ishod poput pomaknutog datuma izbora, malo vremena i financijskih sredstava kojima smo raspolagali. Međutim, napravili smo ono što smo mogli u tom trenutku. Moji kolege Tomaž Jurišić, Vlaho Alamat , Igor Jurišić i ja nastojat ćemo i dalje raditi transparentno i u javnom interesu .Građani će nas kroz djela upoznati i prepoznati kvalitetu stranke te nam dati povjerenje na nekim drugim izborima.

Projektu golf na Srđu odupirete se iz razloga jer se radi o nekretninskom, privatnom projektu. Što mislite o velikom broju radnih  mjesta koja bi se otvorila za ljude iz grada?
U slučaju realizacije, došlo bi do zapošljavanja uglavnom  jeftine radne snage izvana. Najava velikog broja radnih mjesta za Dubrovčane jeftin je pokušaj investitora da lokalno stanovništvo u to uvjeri dok sve koji se  protive projektu optužuju da koče razvoj grada. Upravo zbog pogodovanja investitoru, projekt je štetan za građane.

Mišljenje gradonačelnika je da Dubrovniku treba još betona. Koliko se to kosi sa zelenim planom ORaH-a?
Ta me izjava razočarala. Zašto bi jedino zelenilo u gradu bilo ono gdje bi elita igrala golf, vjerojatno zatvoreno za širu javnost?  Nismo protiv svega što se gradi ili će se graditi, ali priroda ne smije biti samo za odabrane. Kao turistički grad moramo napredovati, nuditi nove sadržaje lokalnom stanovništvu i turistima. Ono što se izgradi, treba biti napravljeno u skladu sa zakonom i u smislu estetike. Dubrovnik je grad  pod zaštitom UNESCO-a (organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) i apsurd bi bio to ne poštivati. Svi budući projekti trebaju biti u skladu sa održivim razvojem jer grad ostavljamo budućim generacijama.

Zbog čega je projekt hidroelektrane Ombla neisplativ u ekonomskom smislu?
Izgradnja HE Omble predviđa proizvodnju samo 1,5 posto od ukupne količine električne energije, čime se neće bitno promijeniti stanje proizvodnje energije u Hrvatskoj. Procijenjena snaga HE Ombla iznosi 68 megavata, a radi usporedbe,  jedna turbina HE Plat proizvede 108 megavata. Davna studija utjecaja na okoliš izrađena je 1999. po kojoj je projekt ekološki prihvatljiv. No,osim štete za prirodu, može doći i do nestašice pitke vode za građane Dubrovnika. Znanstveno je dokazano da akumulacijska jezera hidroelektrana povećavaju učestalost potresa. Projektu se javno usprotivilo više od 30 nevladinih udruga u Hrvatskoj i inozemstvu. Radi se o ekološki i ekonomski lošem projektu kojemu treba reći odlučno ne.

Na koji način bi potrebe lokalne zajednice bile uvažene kad bi se u Dubrovniku proveo razvoj održivog turizma?
Primjenom najnovijih tehnologija, obnovljivi izvori energije bili bi jeftiniji i u potpunosti bi zadovoljili potrebe grada za energijom. Sufinanciranjem električnih i hibridnih vozila smanjilo bi se zagađenje zraka i emisije ugljik dioksida te buka. Ulaganje u proizvodnju zdrave, domaće hrane, poboljšalo bi  zdravlje građana. Ubrzanjem administracije građani bi elektronski komunicirali sa gradskim službama, a ne bi čekali u dugim redovima. Javna uprava bi bila potpuno transparentna i svi troškovi vidljivi građanima. Održivim turizmom povećao bi se broj gostiju u hotelima i apartmanima, a smanjila gužve gostiju sa kruzera. Pametnom prenamjenom postojećih resursa i stvaranjem kvalitetnog brenda Dubrovačka rivijera, smanjio bi se pritisak na staru gradsku jezgru, a sezona bi se mogla produljiti na cijelu godinu. Ukupno, to bi se odrazilo na bolju kvalitetu života građana i Dubrovnik bi postao mjesto u kojem svatko želi živjeti.

ORAH zastupa ideju jednakih ekonomskih uvjeta za sve. Na koji način bi se mogla dati prilika socijalnom poduzetništvu i radničkom dioničarstvu?
Društvo se ne može održati ako ga ne prati održivi razvoj. Dok se stvara monopol malobrojne elite, obrtnici i mali poduzetnici nemaju snage opstati. Pravila igre trebaju biti jednaka za sve. Zakonom se moraju donijeti mjere koje će poticati rast broja zadruga jer upravo su one potencijal za zapošljavanje mladih. Zadruge uključuju sektor poljoprivrede, šumarstva, bankarski sektor, trgovinu, sektor informatičkih usluga i farmaceutsku industriju. U Europskoj uniji posluje oko 250 tisuća zadružnih poduzeća koji zapošljavaju 5,4 milijuna ljudi. U Hrvatskoj postoji oko tisuću zadruga u kojoj djeluje devetnaest tisuća zadrugara, a sa oko tri tisuće zasposlenih. Ipak, hrvatski primjer uspjeha je tvornica Itas- Prvomajska. Nakon stečaja 2005., iz privatnog vlasništva prelazi u vlasništvo malih dioničara jer su svoja potraživanja pretvorili u suvlasničke udjele. Tako su očuvali proizvodnju i 200 radnih mjesta. Danas imaju 346 malih dioničara, otvaraju nova radna mjesta i izvoze u Europu, Rusiju, Sjedinjene države i Venezuelu. Angažman države u smjeru početnih poticaja i nagrada za izvrsnost, uz pojednostavljenu birokraciju, vodio bi efikasnoj ekonomiji i stabilnom društvu.

Potičete korištenje elektroničkog javnog prijevoza i besplatnog parkinga za električna vozila te hibride. Koje promjene u infrastrukturi bi uvjetovalo uvođenje takvih vozila?
Na različitim lokacijama u gradu trebalo bi se odvojiti nekoliko parkirnih mjesta, ovisno o kapacitetu, koja bi bila označena zelenom oznakom eko. Povoljne posudbe eko vozila smanjile bi  potrebu za posjedovanjem vlastitog čime bi se rasteretio parkirni prostor. Međutim, zahtjevan zadatak postavljanja punionica za električne automobile dugoročno je sigurno isplativ. U Hrvatskoj ih postoji oko dvadeset, a plan je da ih do 2020. bude 38 tisuća.

Vaša internet stranica Skroji grad po svojoj mjeri je stranica za stvaranje drugačijeg Dubrovnika. Kakvog?
Ona je namijenjena razvijanju komunikacije sa sugrađanima gdje ih pozivamo da iznesu svoje  prijedloge, pohvale i kritike. Kod nas je relativno nova koncepcija održivog razvoja i cilj nam je objavama naših aktivnosti na lokalnoj razini približiti građanima sve ono za što se zalažemo. Zastupljene su teme o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, iskorištavanju energije iz sunca i vjetra, sortiranju i daljnjoj preradi otpada, zadrugarstvu, korištenju konoplje, kako u medicinske svrhe, tako i za izradu čak 50 tisuća različitih proizvoda. Sve više razvijenih europskih zemalja ide ovim putem jer su razvili svijest da je to prilika pokretanja gospodarstva zbog sve većeg broja turista koji preferiraju eko destinacije.

Ostvarivanjem zamisli o led panoima  te općenito transparentnost troškova gradske vlasti način je na koji uključujete građane direktno u politiku. Smatrate li da je politika danas u Dubrovniku posao u javnom interesu?
Dubrovačka politika nije u javnom interesu. U suprotnom, ne bismo danas pričali o nekretninskom projektu na Srđu, garaži na Ilijinoj glavici, aferama Šipan i Revelin, kupovanju glasova za 200 kuna i slično. Građani imaju pravo znati na što se troši njihov novac, stoga politika mora biti posao u javnom interesu, a troškovi transparentni i dostupni javnosti.

Jesu li studenti novinarstva alat za buđenje svijesti u društvu?   
Naravno. Biti objektivan, nepristran, istinoljubiv, otkrivati i ukazivati na nepravilnosti i korupciju u društvu trebale bi biti glavne smjernice rada istinskih novinara. Često to nije slučaj jer moraju raditi po nalogu vlasnika medija, čije namjere nisu uvijek moralne i iskrene. Tako su novinari izloženi cenzuri i mijenjanju napisa do neprepoznatljivosti, a ispod kojih, u konačnici,  stoji njihovo ime. Postoje izuzeci poput pokrenutih humanitarnih akcija gdje su ljudi pomogli onima kojima je pomoć potrebna tek kada su za to saznali iz medija. Jer što se ne objavi, kao da se nije dogodilo. Zato nikad nemojte odustati od istine, koliko god bilo teško, vi budite dobri duh našeg društva.

Kristina Jelčić

Nema komentara:

Objavi komentar