Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Biti žena, majka i studentica. Je li to uopće moguće? Studiranje je izazov samo po sebi. S druge strane, majčinstvo je jedan od najtežih ali i najljepših zadataka koje žena može dobiti. Kada se to dvoje spoji, nastaje fantastična avantura bez kraja.  Život majke studentice je pun odricanja, ali u sebi nosi duboku radost i sreću. Bitna je dobra organizacija. Rano buđenje, pripremanje obroka, odlazak na fakultet, neprospavane noći zbog djeteta, sve su to brige koje su jedna sasvim obična svakodnevica jedne mame i studentice. Uz silne obaveze koje zadaju fakultet i dijete, uvijek treba voditi računa i o društvenom životu, redovno druženje s prijateljima je pola zdravlja, pogotovo ako su velika podrška. Podrška obitelji je jako bitna, pogotovo za vrijeme polaganja ispita kada je zapravo najizazovnije, redovito učenje koje je uz dijete ponekad previše izazovno, također veliku podršku čine i dobre kolege na fakultetu, uz njihovu pomoć i savjet za učenje je uvijek lakše i ljepše učiti, st...

U današnje vrijeme potpuno je uobičajeno vidjeti brojne mlade kako većinu svoga vremena provode s mobitelima u rukama. Od dolaska pametnih telefona na uređajima su dodane brojne usluge i mogućnosti na jednom mjestu. Učestalo dopisivanje, fotografiranje, igrice... samo su neke od mnogih mogućnosti koje se nude. Iako je život u digitalnom dobu, uvelike olakšan zbog digitalnih alata kao što su mobiteli, računala i tableti. Prekomjerno korištenje istih može ometati školu, posao, odnose i brojne druge aktivnosti u svakodnevici. Ovisnost o pametnim telefonima, popularno poznata kao i  „nomofobija“ (iracionalni strah od ostajanja bez mobitela), često dolazi u kombinaciji s prekomjernom upotrebom interneta ili nekim oblikom otežane samokontrole i poremećaja ovisnosti. Ovakvu vrstu ovisnosti može se definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju.  Izvor: Freepik Postoji li ovisnost o mobitel...

  Rodni stereotipi su različita uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena i muškaraca, kako bi trebali izgledati, ponašati se, što bi i na koji način trebali raditi te na koncu kako živjeti svoj život. Znanstveno je dokazano da rodni stereotipi ograničavaju izbor, individualne slobode i mogućnosti svakog pojedinca bez obzira na spol. Primjerice od muškaraca se očekuje da budu snažni, neovisni, emotivno suzdržani i dominantni, da se bave tehničkim ili fizičkim poslovima, budu hrabri i agresivni a od žena se očekuje da budu nježne, emotivne, empatične i poslušne te da se bave poslovima koji uključuju njegu i brigu, poput učiteljica ili medicinskih sestara, te da budu usmjerene na obitelj i dom. Rodni stereotipi mogu imati ozbiljne posljedice na pojedince i društvo u cjelini poput ograničavanja mogućnosti, rodne nejednakosti, mentalnog zdravlja i održivosti nasilja. No, postoje i načini kojima možemo utjecati na naše društvo. Educiranjem i podizanjem svijesti o štetnim učincima o...

  Nekada blog je označavao svakodnevnu rutinu. Ljudi su pratili razne sadržaje, ljude... doduše i danas imamo ,,praćenje '' na Instagramu i drugim društvenim mrežama, no što je s onim nekadašnjim popularnim blogovima? Postoje li i dalje ljudi koji objavljuju svoje sadržaje, postoje li ljudi koji sudjeluju u interakciji s autorom? Jedan od još uvijek popularnih blogova je ,,Mračni blog''. Blog koji je nastao u kolovozu 2004. godine a piše ga Marko Rakar, savjetnik kandidata iz političkih stranaka, kompanija i institucija. Autor je napisao više stotina članaka u domaćim i stranim časopisima poput Večernjeg i Jutarnjeg lista, Politics online itd. Također, njegovi članci mogu se pronaći i na društvenim mrežama poput Facebooka i Instagrama. Povremeni je gostujući predavač na različitim međunarodnim stručnim skupovima, (Fakultet političkih znanosti, INMED, PDF i dr.) kongresima te međunarodnim institucijama poput Vijeća Europe, Europske komisije itd. Naziv ,,Mračni blog...

Predivan dan. Vani sja sunce, kao da se smije. Što želi reći? Ptice lete i pjevaju, kao da nešto slave. Na nebu radost, a oko nas šarenilo boja. Vrijeme ljeta, miris borova, miris mora a u pozadini čuju se cvrčci, čuju se valovi.. Koliko puta otvorimo svoju dušu prirodi? Koliko puta primijetimo i promatramo živa bića oko nas koja slave život? Koliko se puta divimo životu oko nas? Koliko puta gledamo u prirodu pozitivnih misli i s dušom punom optimizma? Koliko puta pomislimo da je takav život vrijedan hvaljenja i koliko često se zahvalimo na njemu? Nakon raznih utjecaja znanosti, napretka i iscrpljujućih ideologija koji su nas u suvremenom svijetu učinili ispraznima, suvremen čovjek sada traži smisao. No, nije više bitno što kažu razni stručnjaci, pa ni znanstvenici, pa ni teolozi. Zatvorili smo se sami u sebe. Čovjek se odao materijalnim stvarima i nekada davno bio je sretan a nije mu puno trebalo. Danas imamo sve pred sobom i nezadovoljni smo. Radimo iz dana u dan, iscrpljeni smo me...