Utjecaj društvenih mreža na javno mnijenje

U današnje digitalno doba, društvene mreže igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja. Platforme poput Facebooka, Instagrama i TikToka postale su glavni izvori informacija, često nadmašujući tradicionalne medije poput televizije, radija i tiska. No, jesu li društvene mreže pouzdani alati za informiranje ili su sredstvo manipulacije?

(fotografija preuzeta s interneta)

Jedan od glavnih razloga zbog kojih društvene mreže imaju snažan utjecaj na javno mnijenje jest način na koji njihovi algoritmi funkcioniraju. Cilj nije pružiti objektivne informacije, već zadržati korisnike što dulje na platformi. Stoga, platforme koriste algoritme koji prikazuju sadržaj temeljen na prethodnim interakcijama korisnika. To stvara tzv. filter mjehuriće (engl. filter bubbles) – situaciju u kojoj korisnici primaju samo informacije koje potvrđuju njihova već postojeća uvjerenja. Time se smanjuje izloženost suprotnim mišljenjima, što može dovesti do polarizacije društva. Društvene mreže omogućile su brzo širenje informacija, ali i dezinformacija. Lažne vijesti često postaju viralne jer su senzacionalističke i pobuđuju snažne emocije, poput straha ili ljutnje. Primjeri iz proteklih godina pokazuju kako su dezinformacije imale značajan utjecaj na političke izbore, stavove o cijepljenju i brojne druge društvene teme. Problem je što se mnogi korisnici rijetko upuštaju u provjeru izvora informacija, već sadržaj dijele na temelju naslova ili emocionalne reakcije. Unatoč brojnim izazovima, društvene mreže imaju i pozitivne učinke na javno mnijenje. Omogućuju brzo širenje važnih vijesti i informacija, mobilizaciju za društvene promjene te glas onima koji ga inače ne bi imali. Kroz njih pokrenuti su brojni pokreti, poput MeToo i Black Lives Matter, koji su podigli svijest o važnim društvenim problemima.

Društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevnice, oblikujući način razmišljnja i donošenja odluke. Njihova moć leži u brzini komunikacije i povezanosti koju omogućuju, no istovremeno donose izazove poput stvaranja zatvorenih krugova mišljenja i utjecaja emocionalno nabijenih sadržaja na javni diskurs. Kako bi se izbjeglo nekritičko prihvaćanje svega što se vidi, važno je razviti svijest o načinima na koje digitalni svijet funkcionira te težiti ravnoteži između dostupnih informacija i vlastite prosudbe.

Anamaria Markanović