Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Grotulja o značava tradicionalni nakit koji se koristio još u 8. stoljeću. Predstavlja niz oraha  povezanih u ogrlicu koji je tada bio najljepši mogući poklon za djevojku. Zanimljivo je to da bi mladići prije djevojkama kupovali grotulju kao znak svoje ljubavi te ih stavljali djevojkama oko vrata. Ako bi djevojka prihvatila grotulju, prihvatili bi i mladićevu ljubav. Triljska grotulja (Izvor; Visit Tril)j  Smatra se da je „Triljska grotulja“ nastala po uzoru na zlatnu triljsku ogrlicu. Budući da je Cetinska krajina u prošlosti bila siromašna, mladići nisu mogli priuštiti djevojkama zlatnu ogrlicu, pa su svojim odabranicama na blagdan Sv. Mihovila darivali, odnosno zaručivali ih upravo grotuljom koja podsjeća na zlatnu ogrlicu. Danas grotulju kupuju svi naraštaji i zaista je pravi simbol Grada Trilja. Djevojka s grotuljom (Izvor; Visit Trilj) Marta Bradarić

Uskoro počinje nova akademska godina i nova runda Erasmus razmjene studenata gdje novi studenti kreću sa svojim višim obrazovanjem te je ovo prilika da se pročitaju iskustva studenta sa Erasmusa. Student treće godine studija Mediji i kultura društva na sveučilištu u Dubrovniku Domagoj Tot, se odazvao na intervju gdje je otkrio svoja iskustva sa Erasmusom i savjet za buduće zainteresirane za Erasmus program. Išao je na razmjenu studenata u Litvu kao jedini student iz Hrvatske i iz Dubrovnika, te se vratio početkom ljetne sezone nakon šest mjeseci boravka u Litvi. (privatna arhiva) Kako vam je bilo na razmjeni studenata i gdje ste išli?   Na razmjenu studenata sam išao u Litvu, Vilnius inače glavni grad te baltičke zemlje. Tamo mi je bilo izvanredno, bilo je to jedno vrlo zanimljivo iskustvo. Mnogo je bilo trenutaka koji će mi ostati urezani u pamćenje do kraja života. Na primjer prilikom dolaska moj let je kasnio tako da sam došao oko jedan po noći u Litvu. U stranoj državi, bez i...

(ff.sum.ba)   U Mostaru će se od 9. do 10. studenog održati 7. međunarodna konferencija iz područja odnosa s javnošću. U Mostaru će se održati 7. međunarodna znanstveno – stručna konferencija iz područja odnosa s javnošću, integrirane komunikacije i medija naziva, „PR, Media & Sport Days Mostariensis“ Trajat će od 9. studenog do 11. studenog 2022. godine. Organizatori konferencije su Studiji odnosa s javnošću i novinarstva Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Tema konferencije je „Sport, Media & PR Convergence“. Program konferencije je podijeljen u četiri dijela: „Odnosi s javnošću“, „Mediji“, „Sport“ i „Studentska sekcija“. Organizatori pozivaju sve zainteresirane da pristupe konferenciji. „Zahvaljujemo što ćete svojim sudjelovanjem podržati naša nastojanja da u Mostaru okupimo vodeće znanstvenike i praktičare iz regije iz područja odnosa s javnošću, integrirane komunikacije, medija, menadžmenta i komunikacije u sportu kako bi se kroz razmjenu znanja i iskustava mogli s...

Bliži se kraj akademske godine 21./22. i s time kraj za studente koji su krenuli prije tri godine studirati. Ova generacija studenata je počela nastavu normalno u učionici bez Korone, pa su doživjeli zatvaranje, nastavu preko interneta, maske i slično, te na kraju opet došli natrag u klupe. Na pitanja kako su sve podnijeli i izdržali odgovore će dati studentica treće godine Medija i kulture društva Sarah Gorinjac koja je prije par dana završila preddiplomski i koja je doživjela sve navedeno. (privatni arhiv) Jeste li zadovoljni postignutim u tri godine studija? Zadovoljna sam s onim što sam samoj sebi priuštila. S obzirom na cijelu situaciju koja je našu generaciju zahvatila nismo imali puno sadržaja kojim bi se mogli baviti. No, s obzirom da sam od prve godine na radiju time sam upotpunila moje školovanje. Uz faks također sam i volonterka u udruzi Bonsai te sam s njima dobila nekoliko jako dobrih prilika. Tako da nezadovoljstvo je toliko tiho naspram dobrih stvari. Počeli ste stud...

  (privatni arhiv) Nevenka Tokić je studentica treće godine preddiplomskog studija Medija i kulture društva na Sveučilištu u Dubrovniku. Ljubav prema glazbi ima još od djetinstva te nam je ispričala što je sve postigla do danas i koji su joj planovi. Koji je bio motiv da se početne baviti pjevanjem ? Kao mala sam po kući uvijek pjevušila. Svakako je u kući uvijek bilo veselo jer se   ujak s kojim sam živjela bavi glazbom. Kad bih tako gledala njega na njegovim gažama, nastupima i probama kako srčano pjeva i budi u meni nekakve trnce po tijelu i emocije, tako je probudio i ljubav prema glazbi. Poželjela sam biti na njegovom mjestu pa možda i na mjestu mojih glazbenih uzora Doris Dragović i Nine Badrić. Kako ste uvedeni u posao pjevanja ? Prije pet godina, prijateljica iz djetinjstva i ja smo došle na ideju da pjevamo na vjenčanjima. S vremena na vrijeme smo to i radile sa zadovoljstvom. Ali kad je osvanuo moj   cover na youtube-u mogu reci da je tad sve to krenulo ...

  (znanje.hr) Sjena vjetra prvi je roman koji je španjolski pisac Carlos Ruiz Zafon napisao za odrasle. Objavljen je 2001. godine originalno na španjolskom jeziku, a do danas je preveden na više od četrdeset jezika i smatra se jednim od svjetskih bestselera s preko 15 milijuna prodanih kopija diljem svijeta. Radnja romana odvija se u Barceloni u godinama nakon Španjolskog građanskog rata za vrijeme Francove diktature, a prati mladog Daniela Semperea kojeg otac upoznaje s Grobljem zaboravljenih knjiga, labirintom rijetkih djela koja se tamo čuvaju kako ne bi pala u zaborav. Danielu je dopušteno izabrati jednu knjigu koju će zatim on biti zadužen čuvati. On odabire roman pod nazivom Sjena vjetra, autora Julian Caraxa. Nakon što ga knjiga potpuno očara Daniel se odluči baciti u potragu za autorom u nadi da će pronaći njegova druga djela, ali uskoro naiđe na slijepu ulicu. Gotovo nitko nikada nije čuo za njega, a oni koji jesu znaju samo da njegove knjige već neko vrijeme jednostavno...

Ljudi su se oduvijek sporazumijevali na neki način; različitim zvukovima i glasovima, pa su izumi prvo pismo. Očito su smatrali da postoji nešto vrlo bitno da bi trebalo zapisati kako bi bilo dostupnije širem krugu ljudi. Kada je izumljeno pismo, zapravo je izumljeno i čitanje. (theguardian.com) Kroz povijest su se zapisivali samo najbitniji događaji (za pojedinu zajednicu) ali polako se to počelo proširivati i došle su i knjige kakve se danas mogu pronaći na policama svake trgovine. Prve knjige nisu bile dostupne širokoj javnosti, zapravo široka javnost nije niti bila pismena da ih može pročitati, no to se sve promijenilo. Danas, djeca su obvezna u osnovnoj školi čitati knjige (lektire), napisati kratki sadržaj i okarakterizirati likove iz priče.        Upravo se tu, u osnovnoj školi, događa kontra efekt čitanja – djecu se „tjera“ da čitaju, a ne pokušava im se to prikazati kao nešto super i zabavno, nešto što bi rado napravili već kao nešto zamorno i nešto što ...