Punkt - studentski časopis Sveučilišta u Dubrovniku

Posljednja nedjelja u listopadu obilježena je pomicanjem sata unatrag u 3:00 sata. Začetnik ideje ''ljetnog'' računanja vremena je američki književnik, filozof i izumitelj Benjamin Franklin koji je na tu pomisao došao davne 1784. godine. Neki su njegovu ''šalu'' počeli ozbiljno razmatrati, pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena. Ideju su prvo realizirale Njemačka i Austro-Ugarska, a u sklopu nje i ondašnja Hrvatska. Tijekom prvog svjetskog rata, od 1916 do 1918. Mijenjanje vremena prakticiralo se u Kraljevini Jugoslaviji i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a nakon toga sve do 1988. godine nije bilo sezonskog pomicanja sata. A koje su to važne promjene koje donosi pomicanje kazaljke i kako se to može odraziti na svakodnevni život saznajte u nastavku. (izvor: BBC news) JEFTINIJA STRUJA OD 21 DO 7 Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mije...

 Centar za jezike Sveučilišta u Dubrovniku i ove godine upisuje nove polaznike na programe učenja stranih jezika. Svatko tko ima završenu srednju školu i/ili fakultet, želju za učenjem jezika i slobodno vrijeme može se upisati na programe koje Centar nudi. Ove godine u ponudi su programi učenja engleskog, francuskog, njemačkog, portugalskog, španjolskog i talijanskog jezika, na različitim jezičnim razinama (od početne do napredne). Nastava se odvija dva puta tjedno u trajanju  od tri školska sata, od 17:30 do 20:00 sati u prostorijama Sveučilišnog Kampusa, na adresi Branitelja Dubrovnika 41 (Stara bolnica). (czj-unidu.hr) Polaznica programa engleskog jezika Karla Sentić i polaznici programa talijanskog jezika Maria i Dario Šoštarić su podijelili svoje dojmove s nama. Imala sam zaista prekrasno iskustvo u učenju engleskog jezika s timom u Centru za jezike. Program je bio odlično organiziran i zanimljiv, pružajući mi praktične vještine i samopouzdanje u korištenju jezi...

Nitko neće biti pretjerano iznenađen činjenicom da je Španjolska vrlo popularna turistička destinacija, no mnoge ipak začudi kada čuju da je s nešto više od 85 milijuna posjetitelja u 2023. godini Španjolska druga turistički najposjećenija država na svijetu! Stvarno, osjećaj je da se sa Španjolskom ne može promašiti – gdje god da pogledate na karti, možete naći nešto oku privlačno i vrijedno posjeta. Ipak, mnogi su najupečatljivija sjećanja donijeli sa samog juga iz Andaluzije, druge po veličini i najmnogoljudnije autonomne zajednice u Španjolskoj. Zašto baš iz Andaluzije? (privatna arhiva) Istina, Andaluzija je prepuna prirodnih ljepota i arhitektonskih čuda – Alcazaba i Gibralfaro u Malagi, Alhambra i Nasridova palača u Granadi, Mezquita i rimski most u Cordobi, Alcazar i Plaza de Espana u Sevilli samo su mali dio nepreglednog popisa lokacija koje morate posjetiti, a da niste ni došli do, primjerice, kupanja duž Coste del Sol ili posjeta Picassovom muzeju u njegovoj rodnoj Malagi. Me...

Biti žena, majka i studentica. Je li to uopće moguće? Studiranje je izazov samo po sebi. S druge strane, majčinstvo je jedan od najtežih ali i najljepših zadataka koje žena može dobiti. Kada se to dvoje spoji, nastaje fantastična avantura bez kraja.  Život majke studentice je pun odricanja, ali u sebi nosi duboku radost i sreću. Bitna je dobra organizacija. Rano buđenje, pripremanje obroka, odlazak na fakultet, neprospavane noći zbog djeteta, sve su to brige koje su jedna sasvim obična svakodnevica jedne mame i studentice. Uz silne obaveze koje zadaju fakultet i dijete, uvijek treba voditi računa i o društvenom životu, redovno druženje s prijateljima je pola zdravlja, pogotovo ako su velika podrška. Podrška obitelji je jako bitna, pogotovo za vrijeme polaganja ispita kada je zapravo najizazovnije, redovito učenje koje je uz dijete ponekad previše izazovno, također veliku podršku čine i dobre kolege na fakultetu, uz njihovu pomoć i savjet za učenje je uvijek lakše i ljepše učiti, st...

U današnje vrijeme potpuno je uobičajeno vidjeti brojne mlade kako većinu svoga vremena provode s mobitelima u rukama. Od dolaska pametnih telefona na uređajima su dodane brojne usluge i mogućnosti na jednom mjestu. Učestalo dopisivanje, fotografiranje, igrice... samo su neke od mnogih mogućnosti koje se nude. Iako je život u digitalnom dobu, uvelike olakšan zbog digitalnih alata kao što su mobiteli, računala i tableti. Prekomjerno korištenje istih može ometati školu, posao, odnose i brojne druge aktivnosti u svakodnevici. Ovisnost o pametnim telefonima, popularno poznata kao i  „nomofobija“ (iracionalni strah od ostajanja bez mobitela), često dolazi u kombinaciji s prekomjernom upotrebom interneta ili nekim oblikom otežane samokontrole i poremećaja ovisnosti. Ovakvu vrstu ovisnosti može se definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju.  Izvor: Freepik Postoji li ovisnost o mobitel...

  Rodni stereotipi su različita uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena i muškaraca, kako bi trebali izgledati, ponašati se, što bi i na koji način trebali raditi te na koncu kako živjeti svoj život. Znanstveno je dokazano da rodni stereotipi ograničavaju izbor, individualne slobode i mogućnosti svakog pojedinca bez obzira na spol. Primjerice od muškaraca se očekuje da budu snažni, neovisni, emotivno suzdržani i dominantni, da se bave tehničkim ili fizičkim poslovima, budu hrabri i agresivni a od žena se očekuje da budu nježne, emotivne, empatične i poslušne te da se bave poslovima koji uključuju njegu i brigu, poput učiteljica ili medicinskih sestara, te da budu usmjerene na obitelj i dom. Rodni stereotipi mogu imati ozbiljne posljedice na pojedince i društvo u cjelini poput ograničavanja mogućnosti, rodne nejednakosti, mentalnog zdravlja i održivosti nasilja. No, postoje i načini kojima možemo utjecati na naše društvo. Educiranjem i podizanjem svijesti o štetnim učincima o...

  Nekada blog je označavao svakodnevnu rutinu. Ljudi su pratili razne sadržaje, ljude... doduše i danas imamo ,,praćenje '' na Instagramu i drugim društvenim mrežama, no što je s onim nekadašnjim popularnim blogovima? Postoje li i dalje ljudi koji objavljuju svoje sadržaje, postoje li ljudi koji sudjeluju u interakciji s autorom? Jedan od još uvijek popularnih blogova je ,,Mračni blog''. Blog koji je nastao u kolovozu 2004. godine a piše ga Marko Rakar, savjetnik kandidata iz političkih stranaka, kompanija i institucija. Autor je napisao više stotina članaka u domaćim i stranim časopisima poput Večernjeg i Jutarnjeg lista, Politics online itd. Također, njegovi članci mogu se pronaći i na društvenim mrežama poput Facebooka i Instagrama. Povremeni je gostujući predavač na različitim međunarodnim stručnim skupovima, (Fakultet političkih znanosti, INMED, PDF i dr.) kongresima te međunarodnim institucijama poput Vijeća Europe, Europske komisije itd. Naziv ,,Mračni blog...