ČITAJU LI SE JOŠ KNJIGE U HRVATSKOJ

(Pixabay)

Knjiga kao nositelj znanja značajno je utjecala na razvoj ljudske civilizacije kroz povijest, posebice njezin utjecaj je jačao izumom Gutenbergova tiskarskog stroja sredinom 15. stoljeća. Do tada knjige su bile iznimno rijetke i vrijedne, samim time rezervirane za elitu, a prepisivale su se ručno u samostanima s obzirom da su u to doba svećenici bili jedni od rijetkih koji su čitali i pisali.

Drastičnim povećanjem pismenosti i pojačanom urbanizacijom od sredine 19. stoljeća pa sve do danas, ova publikacija je igrala ključnu ulogu u informiranju, edukaciji i zabavljanju ljudi koji su rado u slobodno vrijeme čitali. Posebice se ističe doba masovnog čitanja romana u Engleskoj kad su radnici išli vlakovima na posao te su za vrijeme dugih putovanja upravo čitali romane kako bi im vrijeme brzo prošlo. Uspoređuje li se današnja slika istog prizora uvidjelo bi se da umjesto knjige, ljudi uglavnom drže mobitel u rukama, a nerijetko i slušalice u ušima bilo da slušaju glazbu ili omiljeni podcast. 

 

Trenutno stanje čitanje knjiga u Hrvatskoj

Prema Istraživanju o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj u 2021. je 45% ispitanika pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana. Zanimljivo je da se tijekom deset godina istraživanja, trend čitanja zadržao oko brojke od 50%, uz blage oscilacije iz godine u godinu. Neki ovaj trend sagledavaju kao stagnaciju čitanja te je sukladno tome Vlada Republike Hrvatske proglasila 2021. godinu čitanja zbog čega je putem različitih medija nastojala potaknuti ljude posebice mlade da čitaju. Gledajući razloge nečitanja kod mladih, navode se nedostatak vremena, motivacije te viđenjem sebe kao čitatelja. Uspoređuje li se poruke kampanje poticanja na čitanje i razloge nečitanja, uviđa se nedosljednost. U kampanji su ljudi iz javnog života pričali što njima znači čitanje knjiga pritom navodeći dobrobiti, a s druge strane mladi ne čitaju ne zato što ne znaju za njezine prednosti, već zbog gledanja na knjigu kao nešto što je rezervirano za elitu, što zahtjeva previše vremena, a na kraju krajeva što je vrlo daleko od njih samih. 

(Izvor: istraživanje o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj)

 

Koji se žanrovi najviše čitaju?

Još uvijek se za osobu koja se smatra mudrom i inteligentnom kaže u narodu da je „načitana“ što dovoljno govori koliko je knjiga važna kao izvor mudrosti, dubljih misli, a time i informacija. Naravno ne služe sve knjige kako bi poboljšale introspekciju i znanje o pojedinim temama, neke se isključivo pišu za zabavu, a tako je isto bilo i kroz povijest kada su se pisali viteški romani, poezija ili zapisivale usmene predaje. Danas od samih tipova žanrova koji se čita u Hrvatskoj predvode detektivski romani, a zatim kaskaju science fiction, ljubavni i povijesni romani te duhovne knjige. Uspoređuju li se s čitanosti u Americi, žanrovski su praktički identični jedino što Amerikanci daju nešto veći značaj povijesti, biografijama i kuharicama. Stoga i danas knjiga za većinu više služi za razbibrigu nego za intelektualno uzdizanje. 

 

Elektroničke i audio knjige

S obzirom na radikalne promjene koje se događaju u svim industrijama zbog velike digitalizacije, isto tako je zahvatila i nakladništvo. Samim time danas su knjige postale dostupne u elektroničkom obliku, ali i u zvučnom obliku kao audio knjige. Bez obzira na sve lakšem, bržem i povoljnijem pristupanju, ipak se nije promijenila veličina publike koja čita, već samo se mlađa populacija više okreće elektroničkim izdanjima s obzirom na vlastite obveze bilo da je riječ o čitanju lektira ili traženja literature za seminarske radove. Problem samog čitanja s računala, tableta ili drugih ekrana jest da se ne može toliko dugo čitati veći sadržaji što je zapravo sama svrha knjige kao publikacije koja zahtjeva da se izdvoji više vremena. Prelazak na audio knjige nije uspjelo isto omogućiti, jer se teže skoncentrirati na ono što se čuje nego ono što se vidi. 

(Pixabay)

 Znate li osobu koja čita knjige?

Istraživanja pokazuju konstantnost čitanja knjige u skoro 50% populacije, u vrijeme kada su svi preopterećeni obvezama i kada se nema vremena (a ni strpljenja) pročitati nešto duži napis na portalima.  Ipak najzanimljiviji podatak koji se iskrao na kraju jest koliko ispitanika u Hrvatskoj zna ljude koji redovito čitaju knjige i pokazalo se da 42% zna jako malo njih, dok 14% poznaje. Ovo pokazuje da osobe koje čitaju ili su zamijenili knjigu za društvo (što se često događa kod introvertiranih osoba) ili su lagali odnosno loše procijenili koliko zapravo čitaju te da je aktivnost poput čitanja knjiga nešto što je znanstvena fantastika za prosječnog građana iako mu je to jedan od najdražih književnih žanrova.

Marin Šućur