Posljednja nedjelja u listopadu obilježena je pomicanjem sata unatrag u 3:00 sata. Začetnik ideje ''ljetnog'' računanja vremena je američki književnik, filozof i izumitelj Benjamin Franklin koji je na tu pomisao došao davne 1784. godine. Neki su njegovu ''šalu'' počeli ozbiljno razmatrati, pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prvo realizirale Njemačka
i Austro-Ugarska, a u sklopu nje i ondašnja Hrvatska. Tijekom prvog svjetskog
rata, od 1916 do 1918. Mijenjanje vremena prakticiralo se u Kraljevini
Jugoslaviji i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a nakon toga sve do 1988. godine
nije bilo sezonskog pomicanja sata.
A koje su to važne promjene koje
donosi pomicanje kazaljke i kako se to može odraziti na svakodnevni život
saznajte u nastavku.
 |
(izvor: BBC news)JEFTINIJA STRUJA OD 21 DO 7Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se i vrijeme prelaska na jeftiniju struju. Pranje odjeće ili posuđa tako je od sada isplativije od 21 sat navečer do 7 sati ujutro. Tijekom ljeta, jeftinija struja je od 22 do 8 sati. Gotovo je upola jeftinija cijena kilowatsata električne energije noću, što može smanjiti financijski pritisak koji dolazi s povećanom potrošnjom energije tijekom zime. |
OBAVEZNA KRATKA SVJETLA NA VOZILIMA
Često ostaje ljetna navika da se tijekom dana ne pale svjetla na vozilima, no tijekom zime ona su obavezna. Razlog tome je što je dnevnog svjetla znatno manje, a prema Zakonu ova obveza traje od 1. studenog do 31. ožujka. U slučaju kršenja ove obveze kazna propisana Zakonom iznosi 30 eura. MUP podsjeća da i biciklisti od prvog sumraka do potpunog svanuća ili u slučaju smanjene vidljivosti moraju imati upaljeno svijetlo bijele boje na prednjoj i crvene boje na stražnjoj strani vozila.
 |
| (izvor: wagner brake) |
Kako bi se uskladili s voznim redom
vlakovi za vrijeme pomicanja kazaljke unatrag staju sat vremena na kolodvoru u
kojem su se zatekli u tom trenutku, izvještava i Slobodna Dalmacija.
Marijana Tadić
Primjedbe
Objavi komentar